Običaj na ĐURĐEVO v Đurđevcu
Sveti Juraj kršćanski je svetac i jedan je od najslavnijih kršćanskih mučenika. Njegovo je štovanje rasprostranjeno širom Europe, a pojedine su ga države i gradovi uzeli kao svog zaštitnika. Dan sv. Jurja – Đurđevo, obilježava se 23. travnja, što je ujedno i Dan Grada Đurđevca. Sveti Juraj zaštitnik je grada Đurđevca te ujedno i zaštitnik župe.
Motiv Jurja kako pobjeđuje zmaja čest je u umjetnosti, stoga se on nalazi na brojnim slikama i kipovima. U počecima kršćanstva zmaj je simbolizirao zlo, što se u prenesenom značenju odnosilo na poganstvo. U Zagrebu se nalaze kipovi sv. Jurja sa zmajem od kojih je jedan djelo umjetnika Antona Dominika Fernkorna, a drugi su izradili austrijski kipari Winder i Kompatscher. U sakralnim se objektima diljem Hrvatske nalaze brojne skulpture i slike ovog svetca, a crkva Sv. Jurja u Đurđevcu nije iznimka.
Uz blagdan svetog Jurja, zaštitnika grada Đurđevca, iz fundusa Muzeja Grada Đurđevca predstavljamo bakrorez znamenitog njemačkog renesansnog umjetnika Albrechta Dürera s likom svetog Jurja na konju. Taj rad iz 1505/8. godine pripada kolekciji od 19 Dürerovih grafika – faksimila, izvedenih u tehnici bakropisa i bakroreza koja se danas u muzeju čuva kao dio Donacije Ivana Lackovića Croate. Izuzetna Dürerova vještina i preciznost u grafičkim tehnikama, koja se očituje u tim djelima, doprinijela je boljem položaju grafike kao umjetničke discipline, a njemu osigurala status jednog od najutjecajnijih grafičara u povijesti umjetnosti. Simboličku važnost ovog prikaza svetog Jurja za grad Đurđevac potvrđuje činjenica da se on našao na naslovnici kataloga izložbe Dürerovih grafika koja se u Galeriji Stari Grad održala 1995. godine, ali i na naslovnici publikacije izdane 1997. godine povodom otvorenja prostora i prvog postava Donacije Ivana Lackovića-Croate.
U sklopu obilježavanja Đurđeva, željeli bismo vas podsjetiti na jedan tradicijski običaj koji se održavao na Đurđevo – kupovanje slugu.Na Đurđevo se, pored tradicionalnog proščejna odvijalo i „kupovanje“ slugu koji su radili na imanjima imućnijih seljaka. Sluge su bili momci iz siromašnijih kuća u Đurđevcu i okolici, ali i iz pridravskih sela u Mađarskoj. Oni su radili sve poslove na seoskom imanju, kao i na konacima. Služenje je trajalo od Đurđeva do Đurđeva. Plaćani su u novcu, odjeći i obući, a poneku su radili za jelo i prenoćište. Ako je sluga bio dobar i vrijedan, znao je služiti i više godina. Bilo je slučajeva da je takav sluga oženio gazdinu kćer te postao zetom i budućim gazdom.
Izvor fotografija:
Muzej Grada Đurđevca – arhiva
Zagrebački spomenici jednog od najslavnijih kršćanskih mučenika
