Muzeju Grada Đurđevca odobrena sredstva Ministarstva kulture i medija za muzejsko-galerijsku djelatnost
Muzeju Grada Đurđevca na natječaju javnih potreba u kulturi Ministarstva kulture i medija RH, odobrena su sredstva za dva programa u iznosu 14.000,00 kuna iz područja muzejsko-galerijske djelatnosti, a koji će biti sufinancirani i od Grada Đurđevca. Oni se odnose se na izložbene projekte Krsto Hegedušić i Božidar Bek.
Izložba o Božidaru Beku biti će dokumentarno-umjetničkog tipa, dakle, prezentirati će se i veća količina poznatih i nepoznatih informacija o ovome povjesničaru umjetnosti, ali i pokazati jedan broj umjetničkih radova, posebno onih koji su bili u središtu njegovih brojnih kritičarskih, organizacijskih i društvenih aktivnosti.
Božidar Bek rođen je 14.9.1926. godine u odvjetničkoj obitelji u Đurđevcu, a umro je 2000. godine u Zagrebu. Povijest umjetnosti studirao je u Lenjingradu te Zagrebu, gdje je diplomirao 1952. godine. Nakon toga radio je kao kustos u Kabinetu grafike JAZU i bio jedan od inicijatora osnivanja Galerije suvremene umjetnosti 1954. godine. Od 1960. do 1972. godine direktor je Galerija grada Zagreba, gdje je bio pokretač, autor, organizator, koordinator i odgovorni nositelj desetaka projekata. Bio najzaslužniji za pokretanje i održavanje Novih tendencija (od 1961. do 1973. godine), izdavanje Bit Internationala i časopisa Spot, a bio je uključen i u osnivanje Muzeja Mimara.
Izložba o Krsti Hegedušiću i njegovim djelima vezana je uz galerijski muzejski fundus i to iz Donacije Ivana Lackovića Croate.
Iako se u Hegedušićevom opusu posebno ističe interes za društvene probleme, skice, studije, crteži, grafike i slike iz fundusa Muzeja Grada Đurđevca daju uvid i u njegovo bavljenje portretima, pejzažima te naročito primijenjenom umjetnošću.
Krsto Hegedušić je, naime, dio djetinjstva proveo u Hlebinama, a tamo se vratio nakon školovanja u Parizu i među ondašnjim seljacima pronašao likovne talente. Zahvaljujući njemu danas govorimo o Hlebinskoj školi i „čudu hrvatske naive“ po kojoj je Hrvatska postala prepoznatljiva na svjetskoj umjetničkoj sceni.
Izložbom se također obilježava 120 godina od rođenja Krste Hegedušića i naglašava njegov značaj u povijesti umjetnosti.
