Skrivena blaga Staroga Grada
U program su se uključili učenici Osnovne škole Grgura Karlovčana i učenice Gimnazije Dr. Ivana Kranjčeva iz Đurđevca. Program se odvijao unutar dva tjedna. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i grad Đurđevac izdvojili su sredstva kako bi se program ostvario.
Prvo druženje s učenicama Gimnazije Dr. Ivana Kranjčeva odnosilo se na upoznavanje programa i upoznavanje s muzejsko-galerijskim djelatnostima koje će učenice trebati ostvariti. Učenice se provelo kroz stalni postav slika, skulptura i grafika iz donacije Ivana Lackovića Croate. Nakon pregleda postava prošli smo prezentaciju koja se odnosila na zadatke u sklopu programa. Program, unutar kojeg je bilo potrebno ostvariti i radionicu, uključivao je pet slikarskih pravaca iz područja likovne umjetnosti. Pravci za koje su bile zadužene učenice odnosili su se na realizam, apstrakciju, ekspresionizam, nadrealizam i naivnu umjetnost. Učenice su se podijelile u dvije skupine. Jedna skupina učenica imala je zadatak ostvariti reprodukcije umjetničkih djela, a druga skupina učenica bila je zadužena za istraživanje i bilježenje podataka o slikarskom pravcu i biografiji umjetnika. Skupina učenica, koja je bila zadužena za reproduciranje umjetničkih djela, dobila je hamer papire formata 50 cm x 70 cm i dobile su umanjene kopije originala umjetničkih djela. Metoda kojom su prenosile umjetnička djela odnosi se na metodu prenošenja motiva putem mreže.
Učenice koje su dobile zadatak bilježenja i opisivanja umjetničkih djela i biografija trebale su zapisati osnovne tehničke podatke o slici: ime autora, naziv djela, godinu nastanka i dimenzije. Nakon toga koristile su se raznim biografijama, enciklopedijama, člancima, časopisima i katalozima iz kojih su bilježile potrebne informacije. Dio teksta trebale su prenijeti na hamer papir u obliku plakata. Radovi reprodukcija i likovnog oblikovanja teksta rezultirali su smislenom cjelinom.
Učenice su kroz ovaj program stekle uvid u muzejsko-galerijske djelatnosti kao što su: stalni postav, kako se o njemu brinuti, čemu služi reproduciranje, koji izvori za upoznavanje umjetnika postoje, koji su podaci potrebni za datiranje djela… Kako su dani odmicali, program se bližio svojem kraju. Materijala je bilo sve više, a učenice su pokazale pregršt stvaralačkih sposobnosti.
Zadatak koji su dobili učenici Osnovne škole Grgura Karlovčana iz Đurđevca odnosio se na utvrdu Stari grad. Na podu ih je dočekao papir dugačak 7 metara, a širok 1, 17 metara. Dobili su kopije fotografija utvrde Stari grad kako bi na temelju tih kopija načinili vlastite interpretacije utvrde i njenog okoliša. Prvo su crtali olovkom, a zatim su bojali ili kolažirali određene dijelove ili detalje. Završni izgled plakata osmislila je školska likovna grupa. Učenike se htjelo upoznati s poviješću utvrde, izgledom, konstruktivnim elementima, grbom i njenim staništem. Učenici su pozitivno prihvatili zadatak te se uskoro na plakatu moglo naći raznih vizura Staroga grada.
Umjetničko djelo se uvijek moglo reproducirati. Reproducirali su ih učenici koji su se usavršavali u području umjetnosti, majstori koji su se bavili umnožavanjem likovnih djela, ali i oni koji su to radili radi čiste dobiti. Grci su poznavali dva postupka tehničke reprodukcije umjetničkog djela: odljev i otisak. Terakota, bronca i novac bila su jedina umjetnička djela koja su se mogla proizvoditi u većim količinama. Grafika se prvi puta mogla reproducirati kada se pojavio drvorez.
